Šta su to tumorski markeri?

Kada govorimo o tumorskim markerima govorimo o supstancama koje se najčešće proizvode od strane malignih ćelija, mada je moguće i njihovo stvaranje od strane zdravih ćelija kao odgovor na tumorsko tkivo.

Tumorski markeri mogu biti: enzimi, specifični proteini, različiti antigeni, hormoni, specifični receptori i dr., a mogu se naći u krvi, mokraći, stolici, ali i tumorskim tkivima, kao i u nekim telesnim tečnostima ljudi obolelih od malignih bolesti.

Danas je otkriveno preko 100 različitih tumorskih markera, ali se u laboratorijskoj praksi za sada koristi oko dvadesetak. Neki tumorski markeri povezuju se sa samo jednim tipom maligniteta, dok neki drugi mogu biti povezani sa više različitih tipova tumorskog tkiva.

Kako doprinose tumorski markeri u otkrivanju i lečenju raka?

Tumorski markeri nam koriste da otkrijemo i postavimo dijagnozu raka, ali nam pomažu i da pratimo efekat terapije. Iako povišen nivo tumorskog markera ukazuje na prisustvo raka, to nije dovoljan dokaz za postavljanje dijagnoze. Merenje nivoa tumorskog markera se obično kombinuje sa drugim testovima i dijagnostičkim procedurama, kao što je biopsija.

Nivo tumorskih markera može da se odredi pre početka lečenja tumorske bolesti. U nekim situacijama vrednost tumorskog markera ukazuje na stadijum razvoja bolesti i na moguć ishod bolesti, tj. prognozu.

Nivo tumorskih markera može da se odredi i u toku lečenja tumorske bolesti. Smanjenje vrednosti markera znak je efikasnosti terapije, a u slučaju da se vrednost ne menja ili je primećen porast vrednosti, moguće je da kancer ne reaguje na primenjenu terapiju.

Veoma je korisno i kod ljudi koji su preležali malignu bolest i završili lečenje, te se smatraju zdravim, da povremeno i iz preventivnih razloga odrade kontrolno određivanje nivoa tumor markera, i na taj način se uvere da recidiva osnovne bolesti nema.

Koji se tumorski markeri trenutno koriste i za koje tumore?

CA 125 – Kancer antigen 125, za dijagnostiku tumora jajnika. Da bismo uradili ovu analizu koristimo vensku krv, a veoma je bitna u proceni efikasnosti terapije i evaluaciji mogućeg povratka bolesti

CA 15-3 – za dijagnostikovanje tumora dojki, kao materijal za rad koristi se venska krv, a značaj ovog tumor markera ogleda se u praćenju efekata terapije, i proveru da li postoji sumnja na recidiv bolesti

CA 19-9 – za dijagnostikovanje tumora pankreasa, žučne kese, žučnih puteva i za dijagnostiku karcinoma želuca. Da bismo uradili ovu analizu koristimo uzorak venske krvi. Ova analiza najkorisnija je u proceni efikasnosti terapije

CEA – karcinoembrionalni antigen- najčešće korišćeni tumorski marker, koji se naziva opšti tumorski marker, jer se nivo ovog markera može povećati u slučaju nastanka više tipova karcinoma- najčešće kolorektalnog karcinoma, ali i u slučaju karcinoma pluća i karcinoma dojke. Da bismo odredili vrednost ovog tumorskog markera koristimo uzorak venske krvi. Ovaj tumor marker jako je koristan u prevenciji tj. pravovremenom otkrivanju tumorske bolesti, ali i u praćenju efekata terapije i proceni pojave recidiva bolesti

CA 72-4 – za dijagnostikovanje malignih bolesti pankreasa, želuca, kolona, dojke,ovarijuma, cerviksa, endometrijuma, žuci.

CYFRA 21-1 – tumorski marker karakterističan za plućno tkivo.

PSA – Prostata specifični antigen- za otkrivanje ranog stadijuma karcinoma prostate i praćenje efekata terapije. Analizu radimo iz uzorka venske krvi.

fPSA – poboljšava osetljivost i specifičnost pri otkrivanju karcinoma prostate

NSE – neuron specifična enolaza, tumor marker čije se povišene vrednosti najčešće javljaju kod postojanja maligne bolesti na plućima i kod tumora koji se naziva neuroblastom. Kao uzorak za analizu koristimo vensku krv, a ovaj tumorski marker je koristan za dijagnozu i praćenje odgovora na terapiju.

AFP – alfa fetoprotein – za dijagnostiku kancera jetre i tumora germinativnih ćelija ( testisi). Uzorak koji se koristi za ovu analizu je venska krv

Beta HCG – Beta humani horionski gonadotropin. Tumorski marker za otkrivanje horiokarcinoma ( tip kancera koji jako brzo raste u uterusu- materici žene), ili za otkrivanje tumora germinativnih ćelija – jajnika kod žena, ili testisa kod muškaraca. Da bismo uradili ovu analizu, kao uzorak koristimo krv ili urin, a ovaj tumor marker značajan je da bismo procenili stadijum maligne bolesti, prognozu, i odgovor na terapiju. Inače, nivo Beta HCG normalno raste u prirodnoj i zdravoj trudnoći

Beta 2 microglobulin – za dijagnostiku Multiplog mijeloma, hronične limfocitne leukemije i nekih limfoma. Za izvođenje analize može se koristiti krv, urin ili cerebro-spinalna tečnost. Ovu analizu možemo raditi da bismo pratili odgovor organizma na terapiju, ili nam može koristiti kao prognostički faktor

Kalcitonin – za otkrivanje medularnog tumora štitne žlezde. Kao uzorak za izvođenje ove analize koristimo vensku krv. Korisno je odrediti nivo kalcitonina i za praćenje efekata terapije, kao i za procenu eventualnog recidiva bolesti

Hromogranin A – tipično se nivo ovog tumorskog markera povećava usled pojave neuroendokrinih tumora. Za analizu ovog markera neophodno je uzorkovanje venske krvi, a koristan je u postavljanju dijagnoze, praćenju efekata terapije, kao i proceni recidiva bolesti

HE4 – tumorski marker bitan za dijagnostiku tumora jajnika. Uzorak koji se koristi za analizu je venska krv, a neophodan je za planiranje i praćenje efekata terapije karcinoma jajnika, za praćenje mogućeg recidiva bolesti

LDH – laktat dehidrogenaza- enzim čiji se nivo povećava kod tumora germinativnih ćelija, limfoma, u slučaju leukemije, melanoma i neuroblastoma. Analiza se određuje iz uzorka venske krvi. Najkorisniji je za postavljanje dijagnoze bolesti, ali i prognozu i procenu odgovora na terapiju