Kašalj i ljubav ne mogu se sakriti

Objavljeno: 29.06.2021, dr Aleksandra Bocokić

Kašalj  je odbrambeni refleksni mehanizam kojim se eksplozivnom ekspiracijom odstranjuju sekreti i strana tela iz traheobronhijalnog stabla.

Jedan je od najčešćih simptoma i može značajno da utiče na kvalitet života bolesnika.

Svaki kašalj nastaje stimulacijom i iritacijom receptora za kašalj. Ovi receptori se nalaze u epitelu gornjih i donjih disajnih puteva, u perikardu, srcu, uvu, jednjaku, dijafragmi i želucu i karakteriše ih izražena osetljivost.

Stimulacija receptora za kašalj može da bude inflamatorna, mehanička, hemijska i termalna.

  • Inflamatornu stimulaciju mogu da izazovu:
  1. edem i hiperemija respiratorne sluzokože (javlja se kod laringitisa, traheitisa, bronhitisa, bronhiolitisa, pneumonija, apscesa pluća, ekscesivnog pušenja cigareta);
  2. iritacija sluznice eksudativnim procesom (kod postnazalne drenaže, gastričnog refluksa sa aspiracijom)
  3. bronhijalna astma.
  • Mehaničku stimulaciju  receptora za kašalj može da izazove:
  1. inhalacija različitih čestica (prašina i dr)
  2. kompresija vazdušnih puteva, koja može da bude ekstramuralna (aneurizme aorte, granulomi, tumori pluća i medijastinuma) i intramuralna (karcinom ili adenom bronha, strana tela, endobronhijalne granulomatoze, kontrakcija glatkih mišića u astmi)
  3. istezanje vazdušnih puteva (fibroze pluća, edem pluća, atelektaza pluća).
  • Hemijsku stimulaciju receptora za kašalj može da izazove:

1.Inhalacija iritantnih gasova (uključujući dim cigareta) i hemijska isparenja

2.lekovi (inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima i beta-blokatori)

  • Termalnu stimulaciju receptora za kašalj izaziva inhalacija toplog ili hladnog vazduha.

Ukratko, kašalj  je najefikasniji mehanizam za čišćenje disajnih puteva i njegovo odsustvo ili oštećenje može da bude jako štetno, pa čak da dovede do letalnog ishoda. Smanjeni refleks kašlja postoji kod pacijenata na endotrahealnom tubusu, traheostomom kao i kod pacijenata sa neuromuskularnim bolestima.

Brojna akutna i hronična oboljenja mogu biti praćena kašljem te se u tom kontekstu i donosi odluka o terapijskom modalitetu.


Najveći broj autora prema dužini trajanja deli kašalj na:

akutni, koji traje manje od tri nedelje,

subakutni, traje od tri do osam nedelja,

hronični, koji traje više od osam nedelja.

Akutni kašalj

Na osnovu kliničkog iskustva, najčešći uzroci akutnog kašlja su:

*infekcije gornjih disajnih puteva,

*pogoršanja hronične opstruktivne bolesti pluća

*alergijska kijavica

* rinitis izazvan iritansima iz spoljašnje sredine

Virusne infekcije gornjih disajnih puteva predstavljaju najčešće uzročnike akutnog kašlja. Kašalj se javlja usled stimulacije refleksa kašlja u gornjim disajnim putevima usled slivanja sekreta niz zadnji zid ždrela, nakašljavanja ili zbog oba pomenuta mehanizma.

Hronični kašalj

Uzroci hroničnog kašlja:

*pušenje

* iritansi spoljašnje sredine

*sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrela

*bronhijalna astma

*gastroezofagealni refluks

*hronični bronhitis

*privremena hiperreaktivnost disajnih puteva, tj. njihovo pojačano reagovanje opstrukcijom protoka vazduha u disajnim putevima na uobičajene stimulanse, kao npr. nedelju ili više dana nakon nazeba

*lekovi (posebno antihipertenzivi – inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima  i beta-blokatori)

*kongestivna srčana insuficijencija

*tumori  pluća ili jednjaka

*sarkoidoza

*tuberkuloza

*cistična fibroza
*iritacija receptora za kašalj u ušnom kanalu (npr. nagomilavanje cerumena)

*strano telo u disajnim putevima

*psihogeni ili “TIC” kašalj

Ipak, kada je hronični kašalj u pitanju, detaljnim pregledima se obično utvrdi (u oko 90% slučajeva) da se radi o jednom od tri najčešća uzroka: kašalj varijanta astme (engl. CVA – cough variant asthma), GER i sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrela.

 Osobe sa CVA imaju sledeće karakteristike:

  1. nemaju prethodno dijagnostikovanu astmu,
  2. trajanje kašlja iznosi bar tri nedelje,
  3. nemaju ostale simptome astme (sviranje i osečaj stezanja u grudima, nedostatak vazduha),
  4. imaju normalne nalaze na fizikalnom pregledu i normalne vrednosti “vršnog ekspirijumskog protoka”
  5. imaju normalne ili skoro normalne spirometriijske vrednosti parametara plućne funkcije,
  6. nemaju normalne spirometriijske vrednosti parametara plućne funkcije kada koriste lekove koji izazivaju kašalj
  7. dobro reaguju na primenjenu antiastmatičnu terapiju.

CVA mogu da imaju i odrasli i deca, a često ostaju dugo nedijagnostikovani. Leči se kao i drugi oblici astme.

Šta je gastroezofagealni refluks?

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je čest uzrok hroničnog kašlja (koji ovde može da bude jedini simptom).

Gastroezofagealni refluks nastaje usled refluksa (vraćanja) sadržaja želuca u jednjak i/ili usta. Često se javlja prilikom postojanja hiatus hernije.

Simptomi refluksa želudačne kiseline:

*Bol u želucu i tup bol u grudima

*Nemogućnost gutanja hrane (disfagija)

*Bolno gutanje (odinofagija)

*Uporni laringitis i hrkanje

* Jak zadah (fetor ex ore)

* Hronični kašalj (liči na novonastalu astmu ili astmu koja se javlja noću)

* Povraćanje hrane i tečnosti

* Osećaj kiseline u ustima

* Metalni osećaj u ustima

* Pogoršanje zubne bolesti

* Ponavljane plućne infekcije (pneumonije)

* Hronični sinusitis

* Buđenje sa osećajem davljenja

 Šta je postnazalni drip?

Postnazal drip je stručni naziv za slivanje sekreta niz grlo, pri čemu slivanje sekreta dovodi do iritacije i pojave kašlja.

Postnazal drip može da se javi kod osoba sa alergijama, prehladom, rinitisom i sinusitisom. Najčešći simptomi su zapušen nos, osećaj prisustva tečnosti u grlu i osećaj potrebe da se često pročišćava grlo. Ovaj fenomen može da bude povezan sa lokalnom upalom (inflamacijom).

Šta je psihogeni kašalj?

Psihogeni kašalj nastaje kao odgovor na anksioznost, depresiju, porodičnu nasilje ili zlostavljanje, a pogotovo je izražen kod dece.

Zabeleženo je da se često javlja kod dece koja imaju braću i sestre koji su bolesni od hroničnih ili teških bolesti Ponekad pacijenti koriste kašalj da privuku pažnju, oslobode unutrašnju psihološku tenziju ili je to vrsta maladaptivnog poremećaja.

Učestalost kašlja raste u okolini gde su česte psihološke tenzije i socijalni konflikti. Stoga može da predstavlja poremećaj ili odbrambeni mehanizam.

Kašalj i komplikacije? 

Ukoliko kašalj nije pravilno dijagnostikovan ili lečen može doći do najrazličitijih komplikacija koje u značajnoj meri ograničavaju kvalitet života.

Komplikacije koje se mogu javiti kod nedijagnostikovanog i nelečenog kašlja mogu biti akutne i hronične.

Akutne komplikacije:

  • Sinkope kod prolongiranog i jačeg kašlja
  • Disritmije
  • Gubitak koncentracije
  • Glavobolje
  • Ruptura m.Rectus abdominis
  • Porast serumske kreatin fosfokinaze
  • Perforacije ezofagusa
  • Socijalni stid
  • Pucanje šavova postoperativno
  • Petehije
  • Purpura
  • Nesanica
  • Povraćanje
  • Ruptura bula i pneumotoraks
  • Subkonjuktivalne hemoragije
  • Bol u mišićima i zglobovima
  • Preterano znojenje
  • Ingvinalne hernije
  • Nevoljna defekacija
  • Nevoljno uriniranje

Hronične komplikacije:

  • Pelvične hernije
  • Frakture rebara
  • Kostohondritisi

Kašalj i deca

Kašalj i deca U najvećem broju slučajeva, deca kašlju zbog slivanja sekreta iz gornjih disajnih puteva koji se javlja usled akutne virusne infekcije. Kašalj je kod dece česta pojava. Deca mogu imati 6-10 puta godišnje virusne infekcije praćene kašljem. Zbog toga kašalj može biti naporan i za roditelje i za decu.

Većina zapaljenja disajnih puteva praćenih kašljem prolaze spontano – bez pomoći lekara, primene antibiotika i lekova protiv kašlja. Slobodna prodaja lekova protiv kašlja za decu mlađu od 6 godina je zabranjena u mnogim zemljama.

Magična terapija ne postoji. Naizgled jednostavni postupci mogu pomoći detetu koje kašlje. Vlaženjem vazduha, ispiranjem nosa fiziološkim rastvorom (slanom vodom) i redovnom toaletom nosa otvaraju se nosni hodnici i omogućava prirodni put disanja. Temperatura vazduha u prostoriji gde dete boravi treba da bude između 18 i 20 ℃. Ne pušite u kući u kojoj boravi dete i često provetravajte.

Neophodno je da se roditelji obrate pedijatru ako:

  • Kašalj prati otežano disanje ili otežano gutanje
  • Kašalj prati ubrzano disanje koje prethodno nije postojalo
  • Uz kašalj postoji i plava prebojenost usana, lica ili jezika
  • Uz kašalj se javlja i visoka temperatura (bez curenja ili zapušenosti nosa)
  • Dete kašlje, ima povišenu temperaturu i mlađe je od tri meseca
  • Odojče mlađe od tri meseca koje bez prestanka kašlje duže od nekoliko sati
  • Iznenandna pojava kašlja nalik „lavežu psa”
  • Ako dete iskašljava krv
  • Ima stridor (bučan ili muzikalan zvuk) pri udisaju
  • Ako dete „šišti” pri izdisaju (osim ako već imate „astma preporuku i terapiju” od svog lekara)
  • Ako je dete neuobičajeno malaksalo, mrzovoljno, razdražljivo
  • Ako dete odbija da unese tečnost i hranu

Autor teksta: dr Vesna Veljković, pulmolog